Rak kože može se pojaviti kao novi madež, promjena postojećeg madeža, ranica koja ne cijeli, ljuskava promjena, kvržica ili lezija koja krvari, svrbi ili raste. Pravovremeni pregled važan je jer rano otkrivanje značajno utječe na daljnje liječenje i prognozu. Najčešći tipovi raka kože su bazocelularni karcinom, planocelularni karcinom i melanom.

Rak kože ubraja se među najčešće maligne bolesti kože i može imati vrlo različit izgled. Neke promjene rastu sporo i dugo djeluju bezazleno, dok su druge agresivnije i zahtijevaju brzu obradu. Posebno je važno ne ignorirati promjene koje su nove, mijenjaju se ili izgledaju neobično u odnosu na ostale promjene na koži.

U Poliklinici Cordata pregled sumnjivih promjena na koži usmjeren je na pravovremeno prepoznavanje lezija koje zahtijevaju praćenje, dermoskopiju, kirurško uklanjanje ili daljnju obradu. Kod svake sumnjive promjene cilj je ne odgađati procjenu.

Što je rak kože?

Pojam rak kože obuhvaća više različitih tumora kože. Najčešći su:

• bazocelularni karcinom (BCC)
• planocelularni karcinom (SCC)
• melanom

Bazocelularni i planocelularni karcinom ubrajaju se u nemelanomske tumore kože i najčešće nastaju na koži koja je bila dugotrajno izložena suncu. Melanom je rjeđi, ali je potencijalno opasniji jer se može širiti brže i dublje od mnogih drugih kožnih tumora.

Najčešći tipovi raka kože

Bazocelularni karcinom

Bazocelularni karcinom najčešći je oblik raka kože. Često se javlja na suncu izloženim dijelovima tijela, poput lica, ušiju, vrata i vlasišta. Može izgledati kao:

• sjajna ili biserna kvržica
• ružičasta ili crvenkasta promjena
• ranica koja ne cijeli
• promjena koja povremeno krvari, krusti se ili ponovno nastaje.

Planocelularni karcinom

Planocelularni karcinom također se često javlja na dijelovima kože izloženima UV zračenju. Može izgledati kao:

• hrapava, ljuskava ili zadebljala promjena
• ranica koja ne cijeli
• tvrđa izraslina
• promjena koja može krustiti ili krvariti.

Melanom

Melanom se može razviti iz postojećeg madeža, ali i nastati kao potpuno nova promjena na koži. Često je povezan s promjenom veličine, boje, oblika ili površine madeža. Upravo zato svaka promjena koja se mijenja zaslužuje pozornost.

Kako prepoznati sumnjivu promjenu?

Na rak kože mogu upućivati:

• nova promjena na koži koja izgleda neuobičajeno
• madež koji se mijenja
• ranica koja ne zacjeljuje
• promjena koja krvari, krusti se ili svrbi
• ljuskava ili zadebljala lezija
• promjena koja izgleda drukčije od ostalih madeža ili mrlja na tijelu

Korisno je pratiti pravilo “novo, promijenjeno ili neobično”, jer upravo takve lezije najčešće zahtijevaju pregled dermatologa.

ABCDE pravilo za melanom

Kod sumnje na melanom često se koristi ABCDE pravilo:

• A – asimetrija
• B – nepravilni rubovi
• C – neujednačena boja
• D – veći promjer ili rast promjene
• E – evolucija, odnosno promjena tijekom vremena

Ovo pravilo ne postavlja dijagnozu, ali pomaže prepoznati madeže koje treba pokazati dermatologu. Posebno je važan element E – evolucija, odnosno svaka promjena u veličini, obliku, boji, visini ili simptomima lezije.

Tko ima veći rizik za rak kože?

Povećan rizik imaju osobe koje:

• imaju svijetlu put
• imaju velik broj madeža
• su često izložene suncu
• su imale opekline od sunca
• koriste ili su koristile solarij
• imaju osobnu ili obiteljsku anamnezu raka kože
• su već ranije imale prekancerozne ili maligne promjene kože

UV zračenje iz sunca i solarija jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za razvoj raka kože.

Zašto je rana dijagnostika važna?

Kod raka kože vrijeme je važno. Promjena koja se rano prepozna često se može liječiti jednostavnije i uspješnije nego ona koja se zanemaruje mjesecima. To posebno vrijedi za melanom, ali i za druge kožne tumore koji s vremenom mogu postati veći, dublji i zahtjevniji za liječenje. Bazocelularni i planocelularni tumori kože u pravilu su vrlo izlječivi kada se otkriju i liječe na vrijeme.

Kako izgleda pregled zbog sumnje na rak kože?

Pregled započinje razgovorom o promjeni, trajanju, rastu, simptomima i rizičnim čimbenicima. Nakon toga slijedi klinički pregled kože uz obaveznu dermotoskopiju, kojom se promjena procjenjuje detaljnije. Ako je lezija sumnjiva, može se preporučiti kirurško uklanjanje i patohistološka analiza.

Kod sumnjivih promjena cilj nije samo “promatrati” promjenu, nego jasno odrediti treba li kontrolu, hitniju obradu ili uklanjanje.

Kada se pregled ne smije odgađati?

Pregled ne treba odgađati ako promjena:

• brzo raste
• krvari ili se stalno krusti
• ne zacjeljuje kroz nekoliko tjedana
• izgleda sjajno, biserno, ljuskavo ili ulcerirano
• izgleda bitno drukčije od ostalih madeža
• postaje tamnija, šarenija ili nepravilnija

Promjena koja ne prolazi ili se ponaša neobično uvijek zaslužuje dermatološku procjenu.

Može li svaka sumnjiva promjena biti rak?

Ne. Mnoge promjene na koži su benigne i nemaju maligni karakter. Ipak, bez pregleda nije moguće pouzdano zaključiti o kakvoj se promjeni radi, osobito kada lezija izgleda atipično ili se mijenja. Upravo zato je važna stručna procjena, a kod sumnjivih lezija i dodatna obrada.