Rak kože

Novi madež, madež koji se mijenja, rana koja ne zacjeljuje, hrapava ili ljuskava mrlja, kvržica koja krvari: rak kože često počinje kao nešto što izgleda bezazleno. Većina kožnih karcinoma dobro se liječi kad se otkrije rano, a većina sumnjivih promjena na pregledu se pokaže dobroćudnom. U Poliklinici Cordata pregled obavlja specijalist dermatovenerologije, bez uputnice: dermatoskopskim pregledom razlikuje promjene koje treba samo pratiti od onih koje treba ukloniti i analizirati.

Što je rak kože?

Najčešće vrste su bazocelularni karcinom, planocelularni karcinom i melanom. Prva dva zajedno čine nemelanomski rak kože: nastaju iz stanica gornjeg sloja kože, uglavnom na dijelovima koji su godinama izloženi suncu. Melanom nastaje iz stanica koje stvaraju pigment, rjeđi je, ali ozbiljniji jer se može brže i dublje širiti.

Bazocelularni karcinom

Najčešći oblik raka kože. Najčešće se javlja na licu, ušima, vratu i vlasištu. Raste sporo i rijetko se širi u druge organe, ali neliječen može lokalno uništiti tkivo. Može izgledati kao sjajna ili biserna kvržica, ružičasta ili crvenkasta mrlja, sitne žilice na površini promjene ili rana koja povremeno zacijeli, pa se ponovno otvori, krvari ili krusti.

Planocelularni karcinom

Također nastaje na koži izloženoj suncu, uključujući usne i uši. Može izgledati kao hrapava, ljuskava ili zadebljana promjena, tvrda kvržica ili rana koja ne zacjeljuje i krusti se. Neliječen se može proširiti, pa je rana procjena važna. Može nastati iz aktiničke keratoze: hrapave ružičaste mrlje na koži oštećenoj suncem. To nije rak, ali liječnica procjenjuje treba li je liječiti.

Melanom

Može nastati iz postojećeg madeža ili kao nova promjena. Često se povezuje s promjenom veličine, boje, oblika ili površine madeža, a katkad izgleda kao ružičasta ili neobojena izraslina. Može se pojaviti i na mjestima koja nisu izložena suncu, primjerice na tabanu, dlanu ili kao tamna pruga ispod nokta. Rano otkriven melanom često se može izliječiti.

Kako prepoznati sumnjivu promjenu?

Korisno pravilo glasi: novo, promijenjeno ili neobično. Na pregled dođite zbog:

• nove promjene koja ne nestaje
• madeža koji se mijenja
• rane koja ne zacjeljuje nekoliko tjedana
• promjene koja krvari, krusti se ili svrbi
• ljuskave, sjajne ili zadebljane izrasline
• madeža koji se jasno razlikuje od ostalih madeža na vašem tijelu (“ružno pače”)

ABCDE pravilo za melanom

• A: asimetrija (jedna polovica madeža ne odgovara drugoj)
• B: nepravilni, nazubljeni ili nejasni rubovi
• C: neujednačena boja, više nijansi u istom madežu
• D: promjer veći od oko 6 mm ili rast
• E: evolucija, promjena veličine, oblika, boje, visine ili simptoma tijekom vremena

Pravilo ne postavlja dijagnozu, ali pomaže prepoznati madeže koje treba pokazati dermatologu. Neki melanomi, osobito brzorastući nodularni, ne prate ABCDE: izdignuti su, čvrsti i rastu. Zato svaka promjena koja se mijenja zaslužuje pregled, bez obzira na pravilo.

Tko ima veći rizik?

• osobe svijetle puti, svijetle ili crvenkaste kose, koje lako izgore
• osobe s mnogo madeža ili atipičnim madežima
• osobe koje su često izložene suncu ili su imale opekline od sunca, osobito u djetinjstvu
• korisnici solarija
• osobe koje su same ili u obitelji imale rak kože
• osobe koje su imale prekancerozne promjene (npr. aktinička keratoza)
• osobe s oslabljenim imunitetom

UV zračenje iz sunca i solarija jedan je od najvažnijih čimbenika rizika. Rak kože može se razviti i kod osoba tamnije puti, često na tabanima, dlanovima i ispod noktiju.

Zašto je rano otkrivanje važno?

Rano otkrivena promjena je manja, plića i lakše se uklanja, a ishod liječenja je bolji. To vrijedi osobito za melanom, ali i za bazocelularni i planocelularni karcinom, koji su uz pravodobno liječenje u pravilu vrlo izlječivi, a neliječeni s vremenom rastu i postaju zahtjevniji za uklanjanje.

Kako izgleda pregled?

Pregled počinje razgovorom o promjeni (otkad postoji, je li rasla, svrbi li, krvari li) i vašim rizičnim čimbenicima. Slijedi klinički pregled kože uz dermatoskopiju, a po potrebi pregled cijele kože, jer se važne promjene ponekad nalaze na mjestima koja ne vidite (leđa, vlasište). Bezbolan je i traje kratko. Madeže koji su nesigurni, ali ne izgledaju sumnjivo, moguće je pratiti digitalnom dermatoskopijom: snimke se uspoređuju na kontrolama.

Kad promjena izaziva sumnju, preporučuje se uklanjanje i analiza. Kod sumnje na melanom promjena se uklanja u cijelosti, jer djelomični uzorak može zavarati. Kod ostalih promjena ponekad je dovoljan mali uzorak (biopsija). Zahvat se radi u lokalnoj anesteziji (uklanjanje madeža i kožnih promjena), a uzorak se šalje na patohistološku analizu: mikroskopski pregled tkiva kojim se dijagnoza potvrđuje. Nalaz stiže tipično za 5 do 10 radnih dana, a kod složenijih slučajeva i dulje. Liječnica vam ga objašnjava i dogovara daljnje korake.

Što ako se potvrdi zloćudna promjena?

Bazocelularni i planocelularni karcinom najčešće se liječe kirurškim uklanjanjem, a kod melanoma opseg daljnjeg liječenja ovisi o debljini promjene. Liječnica će vam objasniti nalaz i, ako je potrebno dodatno liječenje, uputiti vas u ustanovu u kojoj se provodi. Točnu prognozu moguće je dati tek nakon nalaza.

Kada se javiti na pregled?

Ne čekajte sljedeću redovitu kontrolu ako promjena:

• brzo raste
• krvari ili se stalno krusti
• ne zacjeljuje nekoliko tjedana
• izgleda sjajno, biserno, ljuskavo ili kao ranica
• postaje tamnija, šarenija ili nepravilnija
• bitno odstupa od ostalih madeža

Prevencija i samopregled

• izbjegavajte sunce u satima najjačeg zračenja, nosite odjeću, šešir i sunčane naočale
• koristite kremu s visokim zaštitnim faktorom i ponavljajte nanošenje
• izbjegavajte solarij
• jednom mjesečno pregledajte kožu pred ogledalom (zamolite nekoga da pogleda leđa) i fotografirajte promjene koje pratite
• osobe s povećanim rizikom trebaju redovite preglede, najčešće jednom godišnje ili češće, prema preporuci liječnice

Cijene ostalih zahvata (uklanjanje više madeža) pogledajte na stranici Uklanjanje madeža i kožnih promjena.

Česta pitanja