DJEČJA DERMATOLOGIJA
Pregledi madeža u dječjoj dobi
Madeži kod djece obično rastu zajedno s djetetom i većinom su bezopasni, ali vrijedi pregledati urođene madeže, madeže koji se mijenjaju i djecu s mnogo madeža. Pregled se radi dermatoskopom koji se samo prisloni na kožu, a madeži se po potrebi digitalno snimaju i prate. Većinu madeža nije potrebno uklanjati, a ako je zahvat potreban, izvodi se u lokalnoj anesteziji.
Medicinski pregled sadržaja: doc.dr.sc. Nives Pondeljak, dr.med.
Madeži kod djece obično rastu zajedno s djetetom i najčešće su bezopasni, no vrijedi ih pregledati, osobito urođene madeže, madeže koji se mijenjaju i kod djece s mnogo madeža. U Poliklinici Cordata madeže pregledavamo dermatoskopijom, uređajem s uvećanjem koji se samo prisloni na kožu, a po potrebi ih digitalno snimamo i pratimo kroz godine. Cilj je rano uočiti promjenu koja traži zahvat i izbjeći nepotrebna uklanjanja.
Kada madež treba pregledati?
Većina madeža kod djece je bezopasna, a pregled je pouzdan način da to znate. Dobro je doći na pregled kad:
- madež brzo raste, mijenja boju ili oblik
- madež krvari, ranjava se ili ga stalno nešto nadražuje
- se pojavi novi tamni madež koji se razlikuje od ostalih
- se pojavi izdignuta ružičasta kvržica ili madež boje kože koji raste (melanom kod mlađe djece može biti bez pigmenta)
- dijete ima urođeni madež, bez obzira na veličinu
- dijete ima mnogo madeža ili u obitelji postoje atipični madeži ili melanom
- je madež na mjestu koje je teško pratiti (vlasište, leđa)
Melanom kod djece je rijedak, osobito prije puberteta. Kod starije djece prepoznaje se slično kao kod odraslih: nesimetričan madež, nepravilnog ruba, više boja ili s promjenom. Zaštita od sunca u djetinjstvu je važna: odjeća, hlad i krema s visokim zaštitnim faktorom.
Dermatoskopija i digitalno praćenje
Dermatoskopija pokazuje strukture unutar madeža koje se golim okom ne vide. Pregled je brz, a dijete ne mora dugo mirovati. Madeži koje treba pratiti snimaju se (parcijalna digitalna dermatoskopija), stvara se digitalna “karta madeža”, a na kontroli se nove snimke uspoređuju s prethodnima. Digitalna dermatoskopija je preporučeni način praćenja srednjih i velikih urođenih madeža. Što to omogućuje:
- Usporedba snimaka. Čak i male promjene boje, strukture ili ruba mogu se uočiti, a oko ih između pregleda teško pamti.
- Manje nepotrebnih zahvata. Madeži koji se ne mijenjaju mogu se pratiti bez operacije, koja je kod djece zahtjevnija.
- Bolja procjena urođenih madeža. Prepoznaju se uzorci tipični za te madeže, poput pigmentacije oko dlačnih folikula te mrežastog i globularnog uzorka.
- Razmak kontrola. Određuje ga dermatolog prema broju i izgledu madeža i riziku djeteta; najčešće je to jednom godišnje, a pojedini madeži prate se i češće.
Metoda ima ograničenja: ne otkriva svaki melanom, a brzorastući se može promijeniti između dvije kontrole. Promjene tijekom odrastanja česte su i najčešće bezazlene. Zato praćenje ne zamjenjuje povremeni pregled madeža kod kuće i javljanje kad se nešto promijeni. Madež koji ostane sumnjiv uklanja se i šalje na patohistološku (PH) analizu.
Urođeni (kongenitalni) madeži
Urođeni madeži (kongenitalni melanocitni nevusi) pigmentne su promjene prisutne pri rođenju ili se pojave u prvim dvjema godinama života. Nastaju zbog pogreške u razmnožavanju i selidbi melanoblasta, prethodnika stanica koje stvaraju pigment, iz neuralnog grebena tijekom razvoja u maternici. Za razliku od stečenih madeža, njihove stanice prodiru dublje u kožu, oko korijena dlaka te žlijezda znojnica i lojnica, a ponekad do potkožnog masnog tkiva. Zato je kirurško uklanjanje zahtjevnije, a dermatoskopom nije moguće vidjeti cijelu dubinu madeža.
Klasifikacija prema veličini
Madeži se razvrstavaju prema projiciranoj veličini u odrasloj dobi:
| Skupina | Projicirana veličina u odrasloj dobi |
|---|---|
| Mali | do 1,5 cm |
| Srednji | od 1,5 do 19,9 cm |
| Veliki i divovski | 20 cm i više ili velik dio tijela (npr. u obliku “kupaćih gaćica” ili “prsluka”), često uz mnogo manjih “satelitnih” madeža |
Projicirana veličina u odrasloj dobi
Urođeni madež raste razmjerno s djetetom, pa se ne razvrstava prema veličini danas, nego prema veličini koju će imati kad dijete odraste. To je projicirana veličina u odrasloj dobi. Grubo se procjenjuje tako da se veličina madeža pri rođenju pomnoži faktorom koji ovisi o mjestu na tijelu:
| Mjesto madeža | Približan faktor |
|---|---|
| Glava | 1,7 |
| Trup i ruke | 2,8 |
| Noge | 3,3 |
Primjer: madež promjera 4 cm na trupu novorođenčeta u odrasloj će dobi imati oko 11 cm i spada u srednje madeže, dok će madež od 8 cm na trupu imati oko 22 cm i spada u velike. Za roditelje je to važno jer o skupini ovisi koliko često idu kontrole i je li potrebna dodatna obrada. Točnu procjenu daje dermatolog.
Kako izgleda i kako se mijenja?
Urođeni madeži obično su jasno ograničeni, od smeđe do crne boje. Površina može biti glatka, ali s vremenom često postaje bradavičasta, neravna ili zadebljana. Česta je pojačana dlakavost unutar madeža (hipertrihoza). Madež raste razmjerno s djetetom, a boja i tekstura mogu se vidljivo promijeniti, najčešće tako da madež potamni i zadeblja. Takve su promjene češće bezazlene, ali ih treba pratiti.
Rizik od melanoma
Mali i srednji urođeni madeži nose vrlo mali rizik. Ako se melanom i pojavi, obično je to nakon puberteta i na površini kože, pa se lakše uočava. Veliki i divovski madeži nose viši rizik. Melanom se kod njih može razviti dublje u koži ili u središnjem živčanom sustavu (neurokutana melanoza), pa se ne vidi na površini i teže se rano otkriva, a češće se javlja u djetinjstvu. Zato se takvi madeži prate redovito, a liječnica prema veličini i smještaju može predložiti dodatnu obradu.
Preporuka je da se svaki urođeni madež, bez obzira na veličinu, prvi put pregleda u prvoj godini života. Srednji i veliki madeži prate se digitalnom dermatoskopijom jednom godišnje ili češće, prema procjeni liječnice.
Uklanjanje madeža kod djece
Većinu madeža nije potrebno uklanjati. Mali urođeni madež koji raste razmjerno s djetetom i ne mijenja se obično se ne uklanja ili se zahvat odgađa dok dijete ne može suradnički podnijeti lokalnu anesteziju. Uklanjanje se razmatra kad:
- madež pokazuje promjenu (tamnjenje, izdizanje, rast, nepravilnost, krvarenje)
- se nalazi na mjestu gdje je pregled težak, poput vlasišta ili leđa
- su razlozi estetski
- ga trenje stalno nadražuje
- liječnica posumnja da bi mogao biti opasan
Nepotrebne zahvate treba odgađati, a nužne ne bi smjelo odgađati, pa se odluka donosi pojedinačno, na konzultacijama. Ako je zahvat potreban, izvodi se u poliklinici uz brigu o doživljaju djeteta: prije injekcije nanosi se anestetička krema, zatim se koristi lokalna anestezija najtanjim iglama, a šav se postavlja estetski radi što manjeg ožiljka. Ožiljak ipak ostaje, a kako će zacijeliti ovisi o mjestu i vrsti kože. Kod vrlo male djece koja ne mogu mirno ležati ili kod većih i složenijih zahvata odluka se donosi pojedinačno, a zahvat se ponekad planira u ustanovi s anesteziologom.
Svaki uklonjeni madež šalje se na patohistološku analizu, koja daje pouzdanu dijagnozu. Nalaz tipično stiže za 5 do 10 radnih dana, a kod složenijih slučajeva i dulje, ovisno o laboratoriju. Objašnjava se na kontrolnom pregledu.
PHD analiza je patohistološka analiza uklonjenog madeža. Cijene zahvata iste su kao i za odrasle. Točan popis i cijenu svega što je potrebno dobit ćete prije zahvata. Sve cijene nalaze se na cjeniku.
Česta pitanja
Boli li dermatoskopija?
Ne, dermatoskopija nije bolna. Uređaj se samo prisloni na kožu.
Kada madež prvi put pokazati dermatologu?
Urođene madeže preporučuje se pregledati u prvoj godini života. Ostale madeže pregledavamo kad ih primijetite ili kad se promijene.
Kako često treba dolaziti na kontrolu?
Ovisi o veličini i izgledu madeža. Za srednje i velike urođene madeže preporučuje se pregled najmanje jednom godišnje, a liječnica će odrediti učestalost za vaše dijete.
Mora li se urođeni madež ukloniti?
Ne uvijek. Odluka ovisi o veličini, mjestu, izgledu i riziku. Neki se samo prate.
Je li uklanjanje madeža kod djeteta neugodno?
Zahvat se radi u lokalnoj anesteziji. Prije toga se nanosi krema da ubod igle bude manje osjetan, no dijete može osjetiti pritisak i kratku neugodu. Za veće zahvate ili vrlo malu djecu ponekad je prikladnija druga ustanova s anestezijom.
Ostaje li ožiljak?
Ostaje ožiljak, a koristimo tehnike šivanja koje ga nastoje smanjiti. Kako će zacijeliti, ovisi i o mjestu i vrsti kože.
Što je digitalno mapiranje madeža?
Snimanje madeža pod uvećanjem i usporedba s kasnijim snimkama. Tako se uočavaju sitne promjene bez nepotrebnog uklanjanja.
Mora li dijete mirovati tijekom pregleda?
Ne mora dugo. Pregled je brz. Ako se dijete boji, roditelj je uz njega.
Je li melanom kod djece čest?
Ne. Melanom kod djece je rijedak, osobito prije puberteta. Zato je pregled madeža prvenstveno namijenjen urođenim madežima, madežima koji se mijenjaju i djeci s većim rizikom (mnogo madeža, melanom ili atipični madeži u obitelji).