Madeži i dermoskopija

Madeži su česta pojava i većina ih je benigna. Ipak, svaka promjena na koži koja se mijenja, raste, tamni, krvari, svrbi, postaje asimetrična ili izgleda drukčije od ostalih zaslužuje stručnu procjenu. Rana dijagnostika izrazito je važna jer pravovremeno prepoznavanje sumnjivih promjena može značajno utjecati na daljnje liječenje i ishod.

U Poliklinici Cordata pregled madeža usmjeren je na rano prepoznavanje promjena koje zahtijevaju praćenje, dodatnu obradu ili kirurško uklanjanje. Cilj pregleda nije samo “pogledati madež”, nego procijeniti njegov izgled, rizik i potrebu za daljnjim koracima.

Što je pregled madeža?

Pregled madeža je dermatološki pregled usmjeren na procjenu pigmentiranih i nepigmentiranih promjena na koži. Tijekom pregleda dermatolog procjenjuje:

• izgled madeža
• boju i raspored pigmenta
• oblik i rubove promjene
• simetriju lezije
• promjene u odnosu na ranije stanje
• prisutnost znakova koji mogu upućivati na sumnjivu leziju

Pregled može biti ciljani, kada pacijent dolazi zbog točno određene promjene, ili širi pregled kože kada postoji više madeža ili povećan rizik za karcinom kože ili melanom.

Što je dermoskopija?

Dermoskopija je neinvazivna metoda pregleda kože posebnim instrumentom koji povećava promjenu i omogućuje detaljniji prikaz struktura koje nisu jasno vidljive golim okom. Dermoskopija pomaže dermatologu razlikovati benigne promjene od onih koje zahtijevaju dodatnu obradu, praćenje ili uklanjanje.

To je važan alat u procjeni:

• madeža
• melanoma
• bazocelularnog karcinoma
• aktiničkih i drugih prekanceroznih promjena
• drugih sumnjivih lezija na koži

Dermoskopija je bezbolna, brza i sastavni je dio suvremene dermatološke procjene madeža.

Kada se preporučuje pregled madeža?

Pregled madeža preporučuje se:

• ako imate novi madež koji izgleda neobično
• ako se postojeći madež promijenio
• ako madež raste ili mijenja boju
• ako madež ima nepravilne rubove
• ako promjena krvari, svrbi ili stvara ranicu
• ako imate velik broj madeža
• ako ste ranije imali atipične madeže
• ako u obitelji postoji melanom ili drugi rak kože
• ako imate svijetlu put i često ste izloženi suncu
• ako želite preventivni dermatološki pregled kože

Osobito je važno pregledati promjene koje se razlikuju od ostalih madeža na tijelu ili koje izgledaju “drukčije od ostatka”.

ABCDE pravilo kod madeža

Kod samopregleda kože često se koristi ABCDE pravilo, koje može pomoći prepoznati promjene koje treba pokazati dermatologu:

• A – asimetrija
  jedna polovica madeža ne izgleda kao druga
• B – border / rubovi
  rubovi su nepravilni, nazubljeni ili nejasni
• C – color / boja
  promjena ima više nijansi ili neujednačenu boju
• D – diameter / promjer
  promjena je veća ili raste
• E – evolving / evolucija
  madež se mijenja tijekom vremena

Ovo pravilo ne zamjenjuje pregled dermatologa, ali može pomoći da se na vrijeme prepozna sumnjiva promjena.

Tko ima veći rizik za sumnjive promjene na koži?

Povećan rizik imaju osobe koje:

• imaju velik broj madeža
• imaju atipične madeže
• su imale izražene opekline od sunca posebice u obliku mjehura
• se često izlažu UV zračenju
• imaju svijetlu kožu, svijetle oči ili kosu
• imaju osobnu ili pozitivnu obiteljsku anamnezu melanoma
• su ranije liječene zbog tumora kože

Kod takvih osoba preventivni pregled madeža i česta kontrola dermatoskopijom mogu biti osobito važni.

Zašto je dermoskopija važna?

Dermoskopija omogućuje precizniju procjenu sumnjivih promjena i pomaže u odluci:

• treba li promjenu samo pratiti
• treba li je fotografirati i kontrolirati
• treba li je ukloniti
• treba li daljnja obrada

Drugim riječima, dermoskopija pomaže izbjeći i nepotrebno uklanjanje benignih promjena i odgađanje obrade onih koje su stvarno sumnjive.

Može li se dermoskopijom otkriti melanom?

Dermoskopija značajno pomaže u ranom prepoznavanju melanoma i drugih tumora kože, ali konačna dijagnoza sumnjive promjene ne postavlja se samo dermatoskopijom. Ako je promjena klinički i dermoskopski sumnjiva, preporučuje se daljnja obrada uz obavezno kirurško uklanjanje promjene u potpunosti i patohistološka analiza.

Zato je važno jasno komunicirati: dermoskopija je iznimno važna metoda procjene, ali sumnjiva promjena se po potrebi mora dodatno obraditi.

Kako izgleda pregled madeža?

Pregled započinje razgovorom o promjeni, trajanju, eventualnim promjenama izgleda i rizičnim čimbenicima. Nakon toga slijedi pregled kože, a sumnjive promjene analiziraju se dermoskopom.

Ovisno o nalazu, dermatolog može preporučiti:

• rutinsku kontrolu
• raniju kontrolu određenog madeža
• dodatno praćenje promjene
• kirurško uklanjanje promjene uz patohistološku analizu

Pregled je neinvazivan i bezbolan.

Kada je potreban hitniji pregled?

Pregled se ne treba odgađati ako promjena:

• brzo raste
• naglo mijenja boju
• postaje izrazito tamna ili šarena
• krvari bez jasnog razloga
• stvara ranicu koja ne zacjeljuje
• izgleda bitno drukčije od ostalih madeža

Takve promjene zahtijevaju pravovremenu procjenu dermatologa.

Česta pitanja

Kada trebam pregledati madež?

Madež treba pregledati ako se mijenja, raste, tamni, ima nepravilne rubove, krvari, svrbi ili izgleda drugačije od ostalih promjena na koži.

Što je dermoskopija?

Dermoskopija je pregled kože posebnim instrumentom koji povećava promjenu i omogućuje detaljniju procjenu njezine strukture.

Je li dermoskopija bolna?

Ne. Dermoskopija je bezbolna i neinvazivna metoda pregleda.

Može li dermoskopija otkriti melanom?

Dermoskopija pomaže prepoznati sumnjive promjene koje mogu odgovarati melanomu, ali konačna potvrda sumnjive lezije po potrebi zahtijeva uklanjanje i patohistološku analizu.

Koliko često trebam kontrolirati madeže?

Učestalost ovisi o broju madeža, tipu kože, obiteljskoj anamnezi i ranijim nalazima. Kod osoba s većim rizikom kontrole mogu biti redovitije.

Trebam li doći na pregled ako imam puno madeža, ali nijedan me ne boli?

Da. Veći broj madeža može biti razlog za preventivni dermatološki pregled, čak i kada nema bolova ili drugih simptoma.

Što znači da madež “evoluira”?

To znači da se madež mijenja tijekom vremena, u veličini, boji, obliku, visini, površini ili simptomima.

Može li svaki madež postati opasan?

Većina madeža je benigna, ali određene promjene mogu biti sumnjive i zato ih treba pregledati ako se razlikuju od uobičajenih ili se mijenjaju.