DERMATOLOGIJA
Madeži i dermoskopija
Većina madeža je dobroćudna, ali madež koji raste, tamni, krvari ili se razlikuje od ostalih treba pokazati liječniku. Pregled madeža dermatoskopom, koji uvećava promjenu, pomaže procijeniti treba li madež samo pratiti, dodatno obraditi ili ukloniti. Pregled je bezbolan, a uputnica nije potrebna.
Medicinski pregled sadržaja: doc.dr.sc. Nives Pondeljak, dr.med.
Većina madeža je dobroćudna, ali promjene koje rastu, tamne, krvare, svrbe, postaju asimetrične ili izgledaju drukčije od ostalih zaslužuju stručnu procjenu. Pregled madeža i dermoskopija služe za rano prepoznavanje sumnjivih promjena kože, uključujući melanom i druge tumore kože. Pregled traje oko 30 do 45 minuta, a uputnica nije potrebna.
Cilj pregleda nije samo pogledati madež, nego procijeniti njegov izgled i rizik te odlučiti treba li ga samo pratiti, dodatno obraditi ili ukloniti. Rano otkrivanje ima važnu ulogu u liječenju kožnih tumora.
Što je pregled madeža?
To je dermatološka procjena pigmentiranih i nepigmentiranih promjena kože. Liječnica procjenjuje boju i raspored pigmenta, oblik i rubove, simetriju, promjene u odnosu na ranije stanje i znakove sumnjive promjene. Pregled može biti ciljan (zbog jedne promjene) ili širi, kad imate više madeža ili povećan rizik.
Što je dermoskopija?
Dermoskopija (dermatoskopija) je neinvazivan pregled posebnim instrumentom, dermatoskopom, koji povećava promjenu i prikazuje strukture koje se golim okom ne vide. Pomaže razlikovati dobroćudne promjene od onih koje trebaju dodatnu obradu, praćenje ili uklanjanje. Koristi se u procjeni madeža, melanoma, bazocelularnog karcinoma, aktiničkih i drugih prekanceroznih promjena te drugih sumnjivih promjena kože. Pregled je bezbolan i brz.
Kada se preporučuje pregled madeža?
- novi madež neobičnog izgleda
- promjena postojećeg madeža, rast ili promjena boje
- nepravilni rubovi
- krvarenje, svrbež ili rana na madežu
- velik broj madeža
- raniji atipični madeži
- melanom ili drugi rak kože u obitelji
- svijetla put i često izlaganje suncu
- želja za preventivnim pregledom kože
Posebno se pregledavaju promjene koje “izgledaju drukčije od ostatka” (znak “ružnog pačeta”). Za djecu pogledajte Pregledi madeža u dječjoj dobi.
ABCDE pravilo kod madeža
Pravilo pomaže pri samopregledu:
- A (asimetrija): jedna polovica madeža ne izgleda kao druga
- B (rubovi): rubovi su nepravilni, nazubljeni ili nejasni
- C (boja): više nijansi ili neujednačena boja
- D (promjer): promjer veći od oko 6 mm ili madež koji raste
- E (evolucija): madež se tijekom vremena mijenja (veličina, boja, oblik, visina, površina, svrbež, krvarenje)
Pravilo ne zamjenjuje pregled liječnika.
Tko ima veći rizik za sumnjive promjene na koži?
- osobe s velikim brojem madeža
- osobe s atipičnim madežima
- izražene opekline od sunca, osobito s mjehurima
- često izlaganje UV zrakama (sunce, solarij)
- svijetla koža, oči ili kosa
- osobna ili obiteljska povijest melanoma
- raniji tumori kože
Kod njih su preventivni pregled i redovita kontrola dermatoskopom osobito važni.
Zašto je dermoskopija važna?
Dermoskopija pomaže odlučiti treba li promjenu samo pratiti, snimiti i kontrolirati, ukloniti ili dodatno obraditi. Time se izbjegava nepotrebno uklanjanje dobroćudnih promjena, ali i odgađanje obrade onih koje su stvarno sumnjive. Madeže koje je potrebno pratiti kroz vrijeme možemo snimiti i usporediti na kontroli: pogledajte digitalnu dermatoskopiju.
Može li se dermoskopijom otkriti melanom?
Dermoskopija značajno pomaže u ranom prepoznavanju melanoma i drugih tumora kože, ali sama ne postavlja dijagnozu. Kod kliničke i dermoskopske sumnje preporučuje se potpuno kirurško uklanjanje promjene i patohistološka analiza, koja daje sigurnu dijagnozu. Nalaz tipično stiže za 5 do 10 radnih dana, a kod složenijih slučajeva i dulje, ovisno o laboratoriju. Više o zahvatu na stranici Uklanjanje madeža i kožnih promjena.
Digitalno praćenje madeža
Kod parcijalne digitalne dermatoskopije snimaju se odabrani madeži (ne cijelo tijelo) i snimke se spremaju. Na kontroli se nove snimke uspoređuju sa starima kako bi se otkrila promjena koja se golim okom ne vidi. Madeži koji su nepromijenjeni često se ne moraju uklanjati, a promijenjeni ili sumnjivi upućuju se na uklanjanje i analizu. Razmak kontrola određuje dermatolog prema broju i izgledu madeža i vašem riziku; najčešće je to jednom godišnje, a pojedini madeži prate se i češće.
Metoda ima ograničenja: ne snima sva mjesta (primjerice vlasište ili područja među prstima teško je snimiti), najbolje radi za pigmentirane madeže i ne otkriva svaki melanom, jer se brzorastuće promjene mogu razviti između kontrola. Zato ne zamjenjuje redoviti samopregled kože i javljanje kad se madež promijeni.
Kako izgleda pregled madeža?
Pregled počinje razgovorom o promjeni, trajanju i čimbenicima rizika, nakon čega slijedi pregled kože i dermoskopska analiza sumnjivih promjena. Dođite bez šminke i laka na noktima, s raspuštenom kosom, a ako imate, ponesite ranije fotografije madeža i nalaze. Ovisno o nalazu, liječnica može preporučiti rutinsku kontrolu, raniju kontrolu pojedinog madeža, digitalno praćenje ili uklanjanje s analizom. Pregled je neinvazivan i bezbolan.
Kada se javiti prije planirane kontrole?
Ne čekajte sljedeći pregled ako madež:
- brzo raste ili naglo mijenja boju
- postaje izrazito taman ili šaren
- krvari bez jasnog razloga
- stvara ranu koja ne zacjeljuje
- izgleda bitno drukčije od ostalih madeža
Prvi pregled madeža u pravilu je pregled s dermatoskopijom. Digitalno snimanje dodaje se kad liječnica procijeni da je praćenje potrebno. Zahvat uklanjanja i analiza naplaćuju se prema cjeniku, a cijenu dobivate prije nego što se odlučite.
Česta pitanja
Trebam li uputnicu?
Ne, za pregled madeža u Cordati ne trebate uputnicu. Termin možete zakazati izravno, online ili telefonom.
Kada trebam pregledati madež?
Kad se mijenja, raste, tamni, ima nepravilne rubove, krvari, svrbi ili izgleda drukčije od ostalih promjena.
Što je dermoskopija?
Pregled kože posebnim instrumentom koji povećava promjenu i omogućuje detaljniju procjenu.
Je li dermoskopija bolna?
Ne, dermoskopija je bezbolna i neinvazivna.
Može li dermoskopija otkriti melanom?
Pomaže prepoznati sumnjive promjene, ali potvrda zahtijeva uklanjanje promjene i patohistološku analizu.
Koliko često trebam kontrolirati madeže?
Ovisi o broju madeža, tipu kože, obiteljskoj povijesti i ranijim nalazima. Kod većeg rizika kontrole su češće. Razmak određuje dermatolog.
Trebam li na pregled ako imam puno madeža, ali me ništa ne smeta?
Da. Veći broj madeža opravdava preventivni pregled i bez simptoma.
Što znači da madež "evoluira"?
Mijenja se tijekom vremena: veličinu, boju, oblik, visinu, površinu ili izaziva simptome poput svrbeža.
Može li svaki madež postati opasan?
Većina madeža je dobroćudna, ali madeže koji se razlikuju od ostalih ili se mijenjaju treba pregledati.
Koja je razlika između pregleda madeža i digitalne dermatoskopije?
Pregled s dermatoskopijom procjenjuje madež u tom trenutku. Digitalno snimanje dodaje usporedbu kroz vrijeme, pa se vidi je li se madež promijenio.
Izvori