Hrkanje

Hrkanje je čest simptom, ali može biti povezano s ozbiljnijim stanjem, opstruktivnom apnejom u snu (OSA). Kod OSA se dišni put tijekom spavanja više puta djelomično ili potpuno zatvara, pa se disanje prekida i ponovno uspostavlja. Tipični znakovi su glasno hrkanje, pauze u disanju, gušenje ili hvatanje zraka i izražena dnevna pospanost. Pregled traje oko 30 minuta, vodi ga Petar Gulin, dr. med., specijalist otorinolaringologije, a uputnica nije potrebna.

Mnogi ljudi hrču, ali ne znači svako hrkanje da je riječ o apneji u snu. Kad je hrkanje glasno, učestalo i praćeno pauzama u disanju, naglim hvatanjem zraka ili jakim dnevnim umorom, treba razmotriti poremećaj disanja u snu. Partner često prvi primijeti te epizode.

ORL pregled usmjeren je na gornji dišni put: nos, ždrijelo i anatomske čimbenike koji mogu pridonositi začepljenju. Hrkanje mogu uzrokovati i devijacija nosne pregrade, alergije, sinusne tegobe i povećani krajnici.

Što je hrkanje?

Hrkanje nastaje kad zrak prolazi kroz sužen ili djelomično zatvoren dišni put, zbog čega vibriraju meka tkiva nosa, nepca i ždrijela. Može biti povremeno i bezazleno, ali može ukazivati na nestabilan ili sužen dišni put. Na njega utječu položaj tijekom spavanja, začepljen nos, alkohol i sedativi, prekomjerna tjelesna težina te anatomske osobitosti.

Što je opstruktivna apneja u snu?

OSA je poremećaj u kojem se gornji dišni put ponavljano sužava ili zatvara, pa disanje nakratko prestaje. Mozak tada kratko probudi osobu kako bi se dišni put ponovno otvorio. Ciklus se može ponoviti mnogo puta u noći i dovesti do isprekidanog sna. Osoba tako može spavati cijelu noć, a ujutro se probuditi umorna i pospana.

Razlika između običnog hrkanja i apneje u snu

Obično hrkanje ne mora uključivati prekide disanja. Kod apneje u snu hrkanje se često javlja uz pauze u disanju, naglo hvatanje zraka, gušenje, česta buđenja, dnevnu pospanost, jutarnje glavobolje te smetnje koncentracije i raspoloženja. Glasno hrkanje uz dnevni umor i pauze u disanju više upućuje na apneju nego na izolirano hrkanje.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju

• glasno i redovito hrkanje
• zastajanje disanja i ponovno hvatanje zraka tijekom sna
• gušenje ili hrkanje s prekidima noću
• jutarnji umor i dnevna pospanost
• teškoće koncentracije i promjene raspoloženja
• jutarnje glavobolje
• buđenje sa suhim ustima
• disanje na usta tijekom noći

Partner obično prvi primijeti zastoje u disanju, dok sama osoba više osjeća umor i nekvalitetan san.

ORL uzroci hrkanja i poremećaja disanja u snu

Mogući anatomski ili funkcionalni uzroci su začepljen nos, devijacija nosne pregrade, alergijski rinitis, kronične sinusne tegobe, povećani krajnici, povećan jezik ili sužen prostor ždrijela te druge anatomske osobitosti. Kod djece je čest uzrok hrkanja povećan adenoid i krajnici. Pregled gornjeg dišnog puta pomaže odrediti je li hrkanje samo simptom ili dio šireg poremećaja disanja u snu.

Zašto ne zanemariti apneju u snu?

Neliječena OSA smanjuje kvalitetu života, uzrokuje izražen dnevni umor i smetnje pažnje te može imati druge zdravstvene posljedice. Težina OSA procjenjuje se prema dnevnoj pospanosti i pridruženim bolestima, poput visokog tlaka, srčanih bolesti, šećerne bolesti i kognitivnih tegoba. Apneja u snu nije samo problem partnera, nego poremećaj sa širim posljedicama.

Kako izgleda ORL pregled zbog hrkanja i apneje u snu?

Pregled uključuje:

• razgovor o simptomima tijekom noći i dana
• procjenu partnerovih zapažanja o disanju tijekom sna
• pregled prohodnosti nosa
• pregled ždrijela i mekog nepca
• procjenu anatomije gornjeg dišnog puta, po potrebi fiberendoskopijom (Fiberendoskopija)
• plan daljnje dijagnostike, po potrebi uključujući ispitivanje spavanja (poligrafiju)

ORL pregled može otkriti anatomski uzrok noćnog začepljenja dišnog puta.

Kako se potvrđuje apneja u snu?

Dijagnoza se potvrđuje ispitivanjem spavanja. Poligrafija tijekom noći bilježi disanje, protok zraka, razinu kisika u krvi i puls te pokazuje dolazi li do prekida disanja i koliko su česti. U težim ili nejasnim slučajevima radi se opsežnije ispitivanje spavanja (polisomnografija). ORL pregled i ispitivanje spavanja nadopunjuju se: prvi otkriva anatomski uzrok, a drugi objektivno potvrđuje poremećaj.

Mogućnosti liječenja

Liječenje ovisi o uzroku i težini, a može uključivati:

• promjene životnih navika
• smanjenje tjelesne težine, ako je relevantno
• spavanje na boku umjesto na leđima
• izbjegavanje alkohola i sedativa prije spavanja
• liječenje nosne začepljenosti
• CPAP uređaj (CPAP: titracija i kontrola)
• oralne udlage
• odabrane kirurške ili druge ORL postupke, kad za to postoji indikacija

Neke osobe trebaju samo manji zahvat ili ispravak nosne začepljenosti, a druge opsežniju obradu i liječenje apneje.

Kada se javiti na pregled?

Na pregled se javite ako imate glasno hrkanje uz prekide disanja koje je primijetio netko drugi, jaku dnevnu pospanost (zaspite za volanom ili na poslu), jutarnje glavobolje, visok tlak koji se teško kontrolira ili se budite uz gušenje i hvatanje zraka. Pregled je osobito važan ako simptomi utječu na posao ili sigurnost, primjerice pri vožnji.

Česta pitanja