Atopijski dermatitis kod djece- Od pelena do adolescencije

Atopijski dermatitis (dječji ekcem) jedna je od najčešćih kroničnih upalnih bolesti kože u djece. Obilježavaju ga suha i svrbežna koža, crvenilo i sklonost infekcijama. Bolest se mijenja kako dijete raste, pa svaka dob traži poseban pristup. U Poliklinici Cordata dijagnozu postavlja specijalist dermatovenerologije, a liječenje prilagođavamo djetetu i uključujemo edukaciju roditelja, jer o svakodnevnoj njezi ovisi velik dio uspjeha.

Kako se bolest mijenja kroz djetinjstvo?

Dojenačka dob (do 2 godine)

Atopijski dermatitis najčešće počinje oko trećeg mjeseca života. Zahvaća uglavnom obraze, čelo i vlasište, a kasnije se širi na vanjske strane ruku i nogu. Koža je izrazito crvena i vlažna, a dijete je nemirno zbog svrbeža, što često remeti san. Osnova je nježno čišćenje i intenzivna hidratacija emolijensima radi obnove kožne barijere. Kod akutnih upalnih faza potreban je pregled dermatologa radi liječenja i isključivanja drugih dijagnoza, poput seboroičnog dermatitisa ili šuge.

Predškolska i školska dob (od 2 godine do puberteta)

Koža postaje manje vlažna, a više suha i zadebljana. Osip se seli u pregibe: iza koljena, u pregibe laktova te na zapešća i gležnjeve. Često su zahvaćeni i kapci te područje oko usta. Glavni je problem začarani krug svrbeža i češanja, koji često dovodi do bakterijskih infekcija kože. Uz standardnu njegu uvodi se ciljana protuupalna terapija kojom se upala smiruje.

Adolescencija

Kod mnoge djece tegobe popuste do puberteta, no kod nekih traju ili se vraćaju. Najčešće su zahvaćene šake, stopala, vrat i područje oko očiju. U toj dobi bolest može utjecati na samopouzdanje i društveni život, a stres je čest okidač pogoršanja, pa je upravljanje stresom dio liječenja. Kod teških oblika dermatolog procjenjuje je li potrebna fototerapija ili sistemsko liječenje, koje se provodi u specijaliziranim ustanovama uz stalni nadzor.

Zašto je važan specijalistički pregled?

Atopijski dermatitis često je povezan s astmom i alergijskim rinitisom (“atopijski marš”), pa liječnica uzima u obzir i obiteljsku sklonost alergijama. Cilj nije samo smiriti crvenilo, nego i:

• prepoznati individualne okidače (hrana, pelud, stres, deterdženti, vuna, znojenje)
• izraditi osobni plan njege i liječenja
• smanjiti učestalost pogoršanja

Alergološke pretrage ne rade se rutinski, nego kad povijest bolesti upućuje na određenu hranu ili uzročnik. Namirnice iz prehrane djeteta ne izbacujte bez savjeta liječnika. Infekcije kože (bakterijske, a rjeđe virusne) mogu zakomplicirati ekcem, a liječnica ih prepoznaje i liječi. Ako ekcem postane gnojan, pojave se mjehurići ili kraste ili ne reagira na uobičajenu terapiju, vrijedi doći na pregled.

Kupanje i njega kože

Pravilna njega temelj je liječenja. Cilj je očistiti kožu, a da se ne isuši i dodatno ne ošteti oslabljena barijera.

• Kupanje do 10 minuta. Voda neka bude mlaka (oko 32 do 34 °C), jer vruća voda pojačava svrbež.
• Bez sapuna. Izbjegavajte klasične sapune i pjenušave gelove. Koristite blage pripravke bez sapuna (syndet) koji čuvaju prirodni pH kože, po potrebi uz uljni dodatak za kupku. Pazite da kada ne bude skliska.
• Nježno sušenje. Kožu ne trljajte ručnikom, nego je tapkajte i ostavite blago vlažnom.
• Emolijens unutar 3 minute. Nanesite ga po cijelom tijelu čim izađete iz vode, dok je koža još vlažna. Koristite ga svaki dan, i kad je koža čista.
• Odjeća i rublje. Odaberite pamuk, izbjegavajte vunu i sintetiku. Rublje dvaput isperite i ne koristite omekšivač. Nokti neka budu kratki.

Liječenje

Osnova liječenja je svakodnevna njega emolijensima, i nakon što koža zacijeli. Kad se pojavi upala, dodaju se protuupalni lijekovi koje određuje liječnica:

• Lokalni kortikosteroidi. Jačina se bira prema težini bolesti i mjestu: blagi za lice, vrat, pregibe i dojenčad, umjereni za tijelo, a jači samo za teže oblike izvan lica i vrata. Tanki sloj nanosi se na zahvaćena mjesta jednom ili dvaput dnevno, a zatim se doziranje postupno smanjuje.
• Proaktivna (“vikend”) terapija. Kad se bolest smiri, na mjesta koja se stalno vraćaju lijek se prema planu liječnice može nanositi dva dana tjedno kako bi se spriječila nova pogoršanja.
• Inhibitori kalcineurina. To su nesteroidne kreme, druga linija liječenja kad kortikosteroidi nisu dovoljni ili za osjetljiva područja, poput lica i pregiba.
• Liječenje infekcija. Bakterijske infekcije kože liječe se antiseptikom ili antibiotikom, ovisno o opsegu.
• Teži oblici. Razmatraju se fototerapija, imunosupresivi i novije ciljane (biološke) terapije, koje započinju i prate specijalizirane ustanove.

Antihistaminici nisu rutinski potrebni. Ako se ekcem ne popravi unutar 1 do 2 tjedna, plan liječenja preispituje se: provjerava se primjena lijeka, postoji li infekcija ili iritans i je li dijagnoza točna.

Kortikofobija: strah od kortizonskih krema

Mnogi roditelji strahuju od lokalnih kortikosteroida. Strah je razumljiv, ali je često pretjeran.

• Lijek, a ne neprijatelj. Kortikosteroidi su najbrži način da se ugasi upala. Neliječena upala može ostaviti trajna oštećenja kože i dovesti do ozbiljnih infekcija.
• Pod liječničkim nadzorom. Nuspojave se javljaju uglavnom kod pogrešne, predugačke ili nenadzirane primjene. Zato postoje jasni protokoli, poput vikend terapije i postupnog smanjivanja doze, koji se kod djece primjenjuju uz kontrole.
• Moderne alternative. Nesteroidni lokalni imunomodulatori korisni su za održavanje i za osjetljiva područja, poput lica i pregiba.
• Cilj. Najmanja učinkovita doza uz maksimalnu njegu kože, kako bi dijete imalo mirnu kožu i miran san.

Dodatne pretrage, ako su potrebne (npr. bris kože kod sumnje na infekciju), dobit ćete s cijenom prije nego što se odlučite. Cijene svih dermatoloških usluga su na cjeniku.

Česta pitanja