Ultrazvuk štitnjače i vrata

Promjene u području vrata često izazivaju zabrinutost, osobito kada pacijent napipa kvržicu, oteklinu ili povećani limfni čvor, ili kada se na sistematskom pregledu, laboratorijskim nalazima ili kliničkom pregledu otkrije sumnja na promjenu štitnjače. U takvim situacijama ultrazvuk vrata i ultrazvuk štitnjače važni su prvi koraci u dijagnostičkoj obradi jer omogućuju detaljan prikaz mekih tkiva. Ultrazvuk štitnjače posebno je koristan za procjenu je li promjena u vratu podrijetlom iz štitnjače ili iz susjedne strukture te za procjenu izgleda čvorova i potrebe za biopsijom.

U Poliklinici Cordata UZV vrata i UZV štitnjače koristimo za ciljanu procjenu promjena u vratu, uz jasno tumačenje nalaza i preporuku daljnjih koraka.

Što je UZV vrata?

UZV vrata je ultrazvučna pretraga mekih tkiva vrata. Ovisno o indikaciji, može obuhvatiti procjenu:

• limfnih čvorova vrata
• štitnjače i okolnog područja
• površinskih kvržica i oteklina
• žlijezda slinovnica
• drugih mekotkivnih promjena u vratu

Ultrazvuk glave i vrata koristi se upravo za prikaz struktura poput štitnjače, slinovnica i limfnih čvorova, a kod vratne mase ili limfadenopatije može biti prikladna početna slikovna metoda, osobito za površinske i palpabilne promjene.

Što je UZV štitnjače?

UZV štitnjače je ciljani ultrazvučni pregled štitnjače kojim se procjenjuju:

• veličina i izgled štitnjače
• difuzne promjene u tkivu štitnjače
• prisutnost čvorova
• broj, veličina i izgled čvorova
• susjedne strukture vrata
• eventualni sumnjivi limfni čvorovi

Kada se preporučuje UZV vrata i UZV štitnjače?

Pregled se najčešće preporučuje kod:

• napipane kvržice ili otekline na vratu
• povećanih limfnih čvorova
• osjećaja pritiska u vratu
• sumnje na čvor ili povećanje štitnjače
• praćenja već poznatih čvorova štitnjače
• abnormalnih laboratorijskih nalaza štitnjače uz kliničku sumnju na strukturnu promjenu
• promuklosti, nelagode pri gutanju ili osjećaja “knedle” u vratu kada je potrebna dodatna obrada
• kontrole nakon ranijih nalaza ili liječenja

Ultrazvuk je posebno koristan kad treba utvrditi potječe li kvržica iz štitnjače ili iz druge strukture vrata te ima li promjena ultrazvučna obilježja koja traže daljnje praćenje ili punkciju.

Što je TI-RADS?

TI-RADS znači Thyroid Imaging Reporting and Data System. To je standardizirani sustav kojim se čvorovi na štitnjači opisuju i razvrstavaju prema ultrazvučnim obilježjima kako bi se procijenio rizik i smanjio broj nepotrebnih biopsija. ACR navodi da je TI-RADS razvijen kako bi standardizirao opis čvorova na ultrazvuku i pomogao odrediti koji čvorovi zahtijevaju praćenje, a koji biopsiju.

U TI-RADS sustavu promatraju se obilježja poput:

• sastava čvora
• ehogenosti
• oblika
• rubova
• ehogenih fokusa / kalcifikacija

Na temelju tih karakteristika čvor dobiva bodove i svrstava se u kategorije:

• TR1 – benigno
• TR2 – nije sumnjivo
• TR3 – blago sumnjivo
• TR4 – umjereno sumnjivo
• TR5 – visoko sumnjivo.

Za pacijenta je važno razumjeti da TI-RADS nije dijagnoza raka, nego sustav procjene rizika koji pomaže odlučiti treba li čvor samo pratiti ili punktirati.

Kada se preporučuje punkcija čvora štitnjače?

Punkcija tankom iglom (FNA) ne radi se za svaki čvor. Odluka o punkciji ovisi prvenstveno o izgledu čvora na ultrazvuku i njegovoj veličini. ACR TI-RADS koristi pragove za biopsiju i praćenje kako bi se izbjegle nepotrebne punkcije benignih ili vrlo malih čvorova.

Prema ACR TI-RADS pragovima, tipično vrijedi:

• TR3: punkcija ako je čvor ≥ 2,5 cm, praćenje ako je ≥ 1,5 cm
• TR4: punkcija ako je čvor ≥ 1,5 cm, praćenje ako je ≥ 1,0 cm
• TR5: punkcija ako je čvor ≥ 1,0 cm, praćenje ako je ≥ 0,5 cm
• TR1 i TR2: u pravilu bez punkcije i bez rutinskog praćenja prema ACR shemi.

Dodatno, čvorovi sa sumnjivim ultrazvučnim obilježjima mogu se razmatrati za FNA i pri manjim veličinama, dok se benigni ili premali čvorovi češće samo prate ultrazvukom. Također, čvorovi koji su benigni na punkciji ili premali za biopsiju mogu zahtijevati kontrolni ultrazvuk.

Kako izgleda punkcija štitnjače?

Ako je čvor indiciran za daljnju obradu, može se napraviti UZV-om vođena punkcija tankom iglom (FNA). To je minimalno invazivan postupak kojim se uz pomoć ultrazvuka uzima uzorak stanica iz čvora za citološku analizu. To je jednostavna, manje invazivna metoda o biopsije koja ne koristi zračenje i služi za razlikovanje benignih od potencijalno zloćudnih čvorova kada slikovne metode same nisu dovoljne.

Što sve pregled može pokazati?

UZV vrata i UZV štitnjače mogu pomoći u otkrivanju:

• benignih čvorova štitnjače
• sumnjivih čvorova koji zahtijevaju daljnju obradu
• difuznih promjena štitnjače
• povećanih ili promijenjenih limfnih čvorova
• cista i drugih mekotkivnih promjena vrata
• promjena u slinovnicama ili susjednim strukturama

Ultrazvuk štitnjače vrlo je osjetljiv za prikaz čvorova, ali sam po sebi ne može sa sigurnošću reći je li čvor benigni ili zloćudan u svim slučajevima; zato se kod odabranih čvorova radi citološka punkcija pod kontrolom UZV-a (FNA).

Kako izgleda pregled?

Pregled je jednostavan i bezbolan. Pacijent leži na leđima, vrat je lagano zabačen, a na kožu se nanosi gel. Liječnik ultrazvučnom sondom pregledava štitnjaču i, prema potrebi, limfne čvorove te druge strukture vrata. Za pregled najčešće nije potrebna posebna priprema; preporučuje se udobna odjeća i da se ne nosi nakit oko vrata.

Česta pitanja